TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Kako posluju bh. humanitarci i ko kontrolira uplate

  • Objavljeno u BiH
Istaknuto Kako posluju bh. humanitarci i ko kontrolira uplate

Sakupljanje donacija često je jedini i najefikasniji način za pomoć onima u nevolji, bilo da je riječ o našim sugrađanima kojima je potreban novac za liječenje ili socijalno ugroženim porodicama, žrtvama poplava i drugih prirodnih nesreća...

PIŠE: http://faktor.ba/

Ne zna se tačan broj humanitarnih organizacija koje djeluju u Bosni i Hercegovini. Pretpostavka je da ih ima nekoliko stotina, registrovanih u Ministarstvu pravde BiH kao nevladina-neprofitna udruženja.

Prema Članu 21. Zakona o humanitarnoj djelatnosti i humanitarnim organizacijama FBiH, sva udruženja koja se bave humanitarnom djelatnošću dužna su voditi poslovne knjige i sastavljati finansijske izvještaje u skladu sa važećim propisima. Od ove godine nevladine organizacije obavezne su dostavljati i finansijske i narativne izvještaje ministarstvu kod kojeg su registrovane. Ipak, samo rijetke to i čine.

Otvorena ili zatvorena mreža

NVO Otvorena mreža, koju je u oktobru 2009. godine osnovao Sarajlija Almir Čehajić Batko, bavi se prvenstveno pomoći građanima BiH kojima je neophodna transplantacija organa u inostranstvu. Kako stoji na njihovoj web stranici, aktivisti i članovi Otvorene mreže do sada su spasili 357 života i osigurali pomoć za 550 porodica. Njihov rad finansira se primarno donacijama građana i različitih kompanija, organizacija i sponzora. Ugovore za transplantacije organa imaju sa klinikama u Tuluzu, Nici, Grenoblu i Barceloni.

Od osnivanja do danas, Otvorena mreža nije objavila nijedan finansijski izvještaj o svom poslovanju. Nije jasno ni kome bi ga trebala podnijeti, s obzirom da navode kako su oni organizacija "sa registracijom na nivou cijele BiH", a zvanično su registrovani u Ministarstvu pravde. Informacije o prihodima i imovini Otvorene mreže ne mogu se pronaći ni u Registru finasijskih izvještaja Finansijsko-informatičke agencije (FIA).

Koliki je tačan godišnji priliv novca ove organizacije i na šta se taj novac konkretno usmjerava, zna samo osnivač - Almir Čehajić Batko.

Posljednja velika humanitarna akcija koju je pokrenula Otvorena mreža bila je u maju ove godine. Brojni Bosanci i Hercegovci donirali su novac za novinara Mimu Šahinpašića, kojem je potrebna retransplantacija bubrega nakon što mu je iznenada otkazao bubreg presađen prije 17 godina.

U namjeri da saznamo kakvo je trenutno zdravstveno stanje Šahinpašića te koliko je novca prikupljeno u humanitarnoj akciji, kontaktirali smo Batka Čehajića koji nam je kazao da bi Šahinpašić krajem septembra trebao otputovati u Francusku i tamo započeti liječenje.

- Mi intenzivno tražimo donora jer Mimo ima jako veliki broj senzibilisanih antitijela i potencijani donori, koji su pregledani u Francskoj, ne mogu biti donori. Od 21. septembra započet će skidanje tih senzibilisanih antitijela. To su vrlo skupe seanse, ali nema drugog načina zato što je njegov bubreg naglo prestao da radi, pojavio se veliki broj tih antitijela i gdje god bi se u svijetu transplantirao po hitnom postupku, došlo bi do odbacivanja organa. Poslije tog tretmana trebao bi se utvrditi donor i zatim slijedi transplantacija – objasnio je Čehajić.

Još se ne zna tačno koliki će biti troškovi transplantacije i liječenja Šahinpašića, kaže Čehajić i dodaje da će samo tretman za antitijela koštati "negdje od 10 do 12.000 eura, bez ikakvih drugih troškova". Čehajić dodaje da je četvrtog dana od početka skupljanja pomoći za Šahinpašića dobio poziv da "ne treba da dezavuišemo javnost" i da će država platiti sve troškove liječenja.

- Ne da neće (država platiti), nego nema šanse. Mi smo prestali sa tom akcijom. Dosta svijeta je "skočilo" na tu priču, kao kako može Mimo, a šta je sa nama... I mi smo završili tu priču, međutim, imamo dovoljno novca da sve ove radnje pred samu transplantaciju uradimo – kaže Čehajić, ne navodeći koliko je tačno prikupljeno novca donacijama građana.

Na naše ponovljeno pitanje koliki je iznos prikupljen, Čehajić je rekao da bi Šahinpašićeva transplantacija trebala koštati 40.000 eura, plus 20.000 eura senzibilisana antitijela.

- Sa svim ostalim troškovima ta transplantacija bi trebala, odgovorno ti tvrdim, da košta negdje oko 80.000 eura. Toliko novaca imamo – kaže Čehajić, da bi već u idućoj rečenici rekao da "imamo negdje oko 58 ili 60 hiljada eura".

- Nikad se ovo ne bi riješilo da ja nisam složio takvu frku. Znaš ono, ljudi uvijek kažu "skupio više, obogatio se"... Ja ti kažem, dabogda se niko ne obogatio nijedne marke koliki on (Mimo) problem ima! – govori Čehajić.

Inače, Čehajićev (humanitarni) rad našao se pod lupom javnosti 2013. godine, nakon što je reditelj Pjer Žalica o njemu snimio dokumentarni film pod nazivom "Rob", a koji je prikazan na Al Jazeeri. U filmu Čehajić otvoreno govori o tome kako se zadužio kod sarajevskih kamatara kako bi platio liječenje svoje kćerke. Međutim, pojedini mediji su nakon premijere filma počeli objavljivati svjedočenja nekih bivših Batkovih prijatelja koji su tvrdili da su poznatom humanisti bili žiranti za kredite u bankama od više desetaka hiljada maraka koje on nije vraćao, te da je kroz svoj angažman u Otvorenoj mreži stekao nekoliko vrijednih nekretnina, uključujući i luksuzni automobil Audi A6 u kojem se često može vidjeti na ulicama Sarajeva.

Zloupotrebe i od porodica "u nevolji"

Udruženje Pomozi.ba postoji od septembra 2012. godine. Osnovala ga je grupa prijatelja s ciljem da pomognu socijalno ugroženim kategorijama stanovništva u BiH tako što će osigurati hranu, odjeću, obuću, lijekove i druge potrepštine. Do sada su organizovali brojne humanitarne akcije širom BiH kojima se građani rado odazivaju, a pokrenuli su i jedinstveni humanitarni broj za donacije od kojih se osiguravaju obroci za najugroženije kategorije.

Osnivač Udruženja Elvir Karalić za Faktor kaže da su od eventalnih zloupotreba novca u nekim humanitarnim organizacijama mnogo veći problem pojedine porodice za koje se pomoć sakuplja, a oni onda to zloupotrijebe.

- Često se dešava da porodice koje su primaoci sredstava, nakon što dobiju određene iznose novca, nastavljaju i dalje da traže novac. To je postao trend u posljednje vrijeme. Imali smo slučajeve gdje su porodice dobile između 50 i 100 hiljada konvertibilnih maraka, a i dalje te porodice objavljuju apele za pomoć i govore kako su u teškoj situaciji, što nije istina. S druge strane, mi kao organizacija nemamo uvid u to koliko oni dobiju "na ruke" novca – kaže Karalić.

Dodaje da udruženje Pomozi.ba podnosi godišnje finansijske izvještaje Ministarstvu pravde, te da u okviru organizacije posebno prate svaku akciju kako bi imali tačan uvid koliko je novca i donacija u materijalu prikupljeno za konkretan slučaj ili projekat.

- Nepovjerenje ljudi prema humanitarnim organizacijama je očigledno i to traje još od kraja rata. Ljudi su uvijek skeptični da njihove donacije neće stići na pravu adresu i većinom se odlučuju da sami dostave pomoć ugroženim porodicama. U svakom slučaju, treba biti oprezan – zaključuje Elvir Karalić.

Marketing

 

  cinestarskola liderstvafotbhmbhmagazin