BH Magazin

Alma Dozic, rodjena je 14. maja 1969. godine u Bratuncu, zivi i radi u Amsterdamu, udata i ima dvoje djece. Zavrsila je Medicinsku skolu i postala medicinski tehnicar 1988. u Doboju, Stomatolosku propedeutiku zavrsila je na Stomatoloskomi fakultetu u Sarajevu 1992. Magistarski rad na temu Pjegava caklina radila je 1995.  na  Univerzitetu Karl Franzes u Grazu, Austrija,  doktor Stomatologije postala je 1995. na Stomatoloskom fakultetu u Zagrebu, dok je drugi magistarski rad o Promjeni boje zuba i njeno restauriranje zavrsila 2000. na  Akademskom centru za stomatologiju u Amsterdamu (ACTA). Doktorirala je  na temu Boja zuba i materijala u stomatologiji na Univerzitetu  Amsterdam 2005. godine. Govori bosanski (maternji), engleski, holandski i njemacki.

 Kvalifikacije (titule): Doktor nauka (PhD) - Boja zuba i materijala za ispune u stomatologiji, specijalista dormolog (izrada naprave za repoziciju mandibule kod prestanka disanja), magistar (MSc) - Estetska stomatologija i stomatolog.

 Poslovno i naucno iskustvo mlade doktorice nauka Alme Dozic je zaista impresivno:

 Vlasnik je firme “Sensadent” (www.sensadent.com) za Restaurativnu stomatologiju, izradu MRA aparata, usluge klinickog ispitivanja materijala i expertizu na polju estetske stomatologije sa sjedistem u Amsterdamu.

 Prakticira opcu i estetsku stomatologiju u brojnim stomatoloskim oridinacijama i unutar klinike Stomatoloskog centra pri Univerzitetu u Amsterdamu vec punih 16 godina.

 Ucesnik je tima za razvoj novog instrumenta za odredjivanje forme i boje zuba

SCANDENT. Projekat je financiran od strane Europske Unije, Brisel, Belgija (2003- 2004).

 Koordinator je za veze i razvoj naucnog istrazivanja izmedju Odjela za stomatoloske materijale i industrije stomatoloskim materijalima na internacionalnom nivou pri ACTA u Amsterdamu.

 Gostujuci je Univerzitetski profesor na odjelu za Materijale i restaurativnu  stomatologiju ACTA. Vodi studente i strucnjake u istrazivackim projektima za izradu magistarskog rada i doktorata.

 Bila je koordinator Merhameta u Zagrebu od 1993. do 1995. za organiziranje transfera humanitarne pomoci izmedju Njemacke i Hrvatske za izbjeglice iz BiH u Hrvatskoj.

 Objavila je do sada oko 30 naucnih radova i imala preko 20 strucnih prezentacija u gotovo svim vecim gradovima Evrope, u SAD i Japanu.

 Aktivni je clan Drustva za boje i izgled u zubarstvu. Clan je redakcije i dopisnik veceg broja strucnih casopisa.

 U kojoj je mjeri Vas izbjeglicki status utjecao na izbor obrazovanja i opredjelenja u zivotu?

 Nakon zavrsenog fakulteta stomatologije u Zagrebu upisala sam medicinski fakultet u Graz-u da bi tamo mogla zavrsiti za oralnog hirurga. Dolaskom u Holandiju kao izbjeglica morala sam iznova studirati sto je promijenilo moju odluku da specijaliziram. Htjela sam sto prije biti u stanju da pomazem familiju u Bosni i odmah sam se zaposlila kao zubar. Nakon godinu dana rada u praksi ponudili su mi mjesto docenta i doktorat na fakultetu i to me privuklo jer sam obozavala citati literaturu a i pisati na engleskom. Nakon sto sam doktorirala shvatila sam da sam te cetiri i pol godine mogla uloziti i u neki sasvim drugi studij (uvijek me privlacila zurnalistika i pisanje) no tad je bilo kasno da se pocinje iznova… Sad sam sretna sto sam zavrsila bas ovaj fakultet i doktorirala bas u toj oblasti. Sad imam svoju vlastitu firmu, vlastitu expertizu i vlastitio obiljezje/marku (lable) po kojoj me prepoznaju. Istrazivanjem i edukacijom odrzavam svoje znanje, vodjenjem firme rastem kao menadzer a rad sa pacijentima je human i daje mi veliku satisfakciju i energiju da radim mnogo vise od osam sati dnevno i pet dana sedmicno.

 Od kada ste clan kluba Naucnog akademskog umjetnickog kluba NAUK i koje funkcije obavljate?

 U Naucni akademski umjetnicki klub (NAUK) sam se uclanila 2008. a 2011. sam izabrana za predsjednicu NAUK-a.

 Koji su dosadasnji rezultati rada NAUK-a i sta su naredni tezisni ciljevi i zadaci?

 Nauk je do sada funkcionirao kao Udruzenje unutar krovne organizacije Platforma BiH. Nas cilj za naredni period je da Nauk postane organizacija i da se omasovi clanstvo u Nauku kako bi se stvorili bolji uvjeti za aktivniji rad na polju realiziranja projekata na relaciji Holandija-Bosna. Zamisljeno je tako da se u 2012. najprije stvori “Lice Organizacije Nauka”  - prema Holandskim gradjanima, gradjanima BiH koji zive u Holandiji, ali i prema ostalim gradjanima BiH u cijelom svijetu; da se ostvari dobar “Netwerk” izmedju postojecih clanova i novih clanova tako sto ce se koristiti savremeni mediji za brzu i efikasniju komunikaciju te da se ostvari jedan organizirani skup (skupstina) za sve clanove koji ce oznaciti pocetak priprema za konkretne projekte u cijoj ce realizaciji Nauk aktivno ucestvovati.

 Imali Klub NAUK podrsku drzave BiH i na kom je to nivou?

 NAUK je do sada suradjivao sa razlicitim organizacijama unutar BiH, a na drzavnom nivou je podrska BiH uglavnom bila realizirana kroz dobre odnose i pomoc ambasadora BiH u Holandiji. Nauk bi zelio u buducnosti ostvariti dobre kontakte sa drzavnim organima BiH u obostranom interesu.

 Koliko je objektivno ocekivanje konkretnijeg angazovanja snazne i rastuce naucne bh. pameti u nasoj dijaspori od strane postojece nefunkcionalne i nezainteresovane drzave BiH?

Ne bavim se time da li neko podrzava ili ne pozdravlja to sto bi BiH akademici mogli da urade. Ukoliko NAUK ojaca u izvrsnom kontekstu onda ce podrske doci sa svih strana. U predsjednistvo Naucnog kluba usla sam iskljucivo jer vjerujem da svoju akademsku kontaktnu mrezu mogu efikasno da organizujem tako da se svima koji su voljni da urade nesto za gradjane BiH u Holandiji i/ili u BiH pruzi prilika da to i ucine. Moj interes je dakle da iskoristim svoje znanje u organizacijskom i menadzerskom smislu da objedinim snage koje su vec prisutne unutar  kluba NAUK i koje mogu jos da nam se pridruze tako da NAUK dobije na jacini. Kad NAUK bude dobio na jacini onda ce njegovi clanovi postati jos motiviraniji jer ce se osjecati mocnijim i respektovanijim. Iz te dodatne motivacije mogle bi da se dese lijepe i znacajne stvari za gradjane BiH. Ja trenutno ne razmisljam o konkretnom cilju vec imam namjeru raditi na motivaciji clanova a onda ce se stvari same poslagati. Meni ce biti velika licna satisfakcija napraviti taj organizacijski pomak u NAUK-u, a znam i da, ako nam svima uspije da prepoznamo svoj licni interes u radu za NAUK, mozemo daleko dogurati.

 Imate li poruku za mlade naucnike i ostale zainteresovane pojedince?

Moja poruka je zato: Neka svaki visoko obrazovani akademski gradjanin BiH i Holandije nadje svoj licni interes u tome da postane clan NAUK-a i sto ce raditi za NAUK a uloga predsjednistva NAUK-a ce biti da sve licne interese usmjerimo u samo jednom smjeru - ka poboljsanje statusa svakog bh. gradjana u BiH i u cijelom svijetu.

 Izvor: ''NAŠA BOSNA.''NL