BH Magazin

Nataša Kandić

Ponedjeljak, 13 April 2009 09:10

Za Srbiju bi u ovom trenutku bilo najvažnije da usvoji zakon o zabrani poricanja genocida u Srebrenici, što bi vjerovatno uticalo i na vlasti u Republici Srpskoj da predlože usvajanje istog zakona.

To je u razgovoru za San, između ostalog, ustvrdila Nataša Kandić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda. Kandić je također govorila i o pokretanju inicijative da se 11. juli u Srbiji obilježava kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici, za koju su srbijanske nevladine organizacije preošle subote podršku zatražile od tamošnjeg predsjednika Borisa Tadića.

Kontinuiran pritisak

Da li ste u međuvremenu dobili bilo kakav odgovor od Tadića?

- Nismo dobili nikakav odgovor. Bez obzira na to mi smo odlučili da svakog 11. u mjesecu to pismo pročitamo i svaki put iznova postavimo taj zahtjev. Mislim da će taj pritisak dovesti jednog dana do odgovora da li ćemo mi u Srbiji kao država i društvo odgovoriti na ono što je zahtjev civilizovanog svijeta, zahtjev žrtava, potreba i obaveza jedne države da odgovori na zločin kao što je genocid. Nadam se da će društvo jednog dana dobiti taj odgovor i hoćemo da vjerujemo da će se u Srbiji usvojiti da 11. juli bude dan sjećanja na žrtve genocida.

Kakve su bile reakcije građana i političara na vašu inicijativu?

- Ona je komentarisana uglavnom u kontekstu da se žrtve ne trebaju odvajati, da na svim stranama postoje žrtve, da to nije urađeno na dobar način i da to samo vodi ka produbljivanju loših odnosa. Vrlo malo je bilo stvarno argumenata, kada je u pitanju usvajanje rezolucije u Evropskom parlamentu čak i od strane Demokratske stranke i Lige socijaldemokrata. Očekivali smo prije svega od tih stranaka da će oni to podržati. Oni su iznijeli stav da sve nevine žrtve zaslužuju dan sjećanja i pamćenja ne vezujući ovo za rezoluciju u Evropskom parlamentu i to da su žrtve genocida, žrtve najstrašnijeg zločina među zločinima.

Zaštita zloèinaca

Da li zaista vjerujete da će srbijanski parlament na koncu uraditi isto ono što je uradio Evropski parlament, a to je prihvatanje rezolucije o sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici?

- U ovakvom parlamentu u kojem ima puno zaštitničkog odnosa prema Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću i onima koji su optuženi za ratne zločine, zbilja se ne daje nada da taj parlament može da učini nešto što je civilizacijski i što je obaveza jedne države, koja je svojim formacijama učinila da najteži zločini budu počinjeni počevši od 1991. godine.

I pored niza dokaza o počinjenom genocidu i danas imamo situaciju da u bh. medijima pojedini akademici iz Srbije poriču taj strašni zločin. Ima li onda smisla očekivati da Srbija istinski poštuje 11. juli?

- Postoje izvještaji Vlade RS, odnosno njene komisije, u kojem se imenom i prezimenom navode imena žrtava. Postoje presude u predmetu Krstić, ali i presude Međunarodnog suda pravde u kojim se Srbija optužuje za kršenje konvencije protiv genocida, a RS okrivljuje za izvršenje krivičnog djela genocida. Znači, nema nikakve sumnje ili dvojbe da li je ili nije taj zločin počinjen. Genocid je počinjen i utvrđeni su počinioci i naredbodavci, autori tog zločina i bilo koje poricanje još više traži jedan poduhvat, a to je da se zabrani poricanje zločina koji je sudskim presudama utvrđen.

A. Žigo Opijač