BH Magazin

Ako građani na referendumu odbiju ulazak u EU, Hrvatska će izgubiti milijardu i pol eura, gospodarska kriza neće se moći suzbiti, neće biti ulaganja ni infrastrukturnih projekata, a zemlja će idućih deset godina biti usmjerena na Balkan na kojem će vodeću ulogu imati Srbija

Veliki broj euroskeptika čini odluku na referendumu neizvjesnomGodina je 2015. Tri godine ranije Hrvatska je rekla NE na referendumu o pristupanju Europskoj uniji, a sljedeći nije ni blizu. Novi pregovori su puno kompliciraniji, uvjeti su puno stroži, a sve se češće spominje da bi idući referendum o pristupanju EU mogao uslijediti tek kad i neke od ostalih zemalja regije budu za to spremne, odnosno barem Srbija, dakle, ne prije 2020. godine. Hrvatsko gospodarstvo ostalo je, samo u startu, bez više od milijardu i 600 milijuna eura namijenjenih njegovu razvoju - 180 milijuna eura za prilagodbu, 449 milijuna eura za projekte i više od milijardu eura koliko smo trebali dobiti u 2014.

To se odrazilo na zaustavljanje regionalnog, infrastrukturnog i agrarnog razvoja, odnosno svih velikih projekata koji pokreću gospodarski rast, a koje države ionako same vrlo teško financiraju. No zbog rasta cijene zaduživanja u međuvremenu, Hrvatskoj je i to postalo praktički nemoguće. Hrvatsko je gospodarstvo općenito gotovo potpuno izolirano od financijskih tržišta: stranih je investicija vrlo malo, cijena zaduživanja je narasla i više je ne mogu plaćati ni država, a kamoli privatni sektor, zbog čega državnih ulaganja u veće strukturne projekte gotovo da i nema.

Izvoz na europsko tržište je otežan i manjeg je obujma nego danas, uvozni proizvodi su poskupjeli uspostavom carina, izoliranost od tržišta EU odrazila se i na prihode od turizma. Proizvodnja je dodatno smanjena, razina zaposlenosti još je niža, a siromaštvo raste. Socijalne posljedice su sve dramatičnije, a one političke su sve izgledniji gubitak pozicije lidera u regiji koji je Hrvatska imala, u čemu joj sve ozbiljnije konkurira Srbija. Izostala su ulaganja u infrasrukturu, energetski sustav, zaštitu okoliša, kao i u sve ostale segmente ekonomije koji potiču gospodarski rast, a time i rast standarda građana. Drugim riječima, Hrvatska koja je odbila pristupanje EU, tri godine kasnije puno je gore mjesto za život nego danas i polako postaje zemlja trećeg svijeta – barem takav scenarij u slučaju negativna ishoda referenduma 22. siječnja predviđaju analitičari.

"HRVATSKA NEMA niti će tako skoro imati novac za razvoj infrastrukture, ruralnih područja, poljoprivrede i ribarstva, kao ni za strukturne prilagodbe tržišta rada, dakle ni za što što je nužno razvijati da bi gospodarstvo išlo naprijed", kaže profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Zdravko Petak, koji se bavi pitanjem javnih politika EU. "Jedina stvar koja može pokrenuti razvoj Hrvatske je europski novac, to je golema svota, oko 10 milijardi kuna koje bismo godišnje mogli povući, a koje bi država mogla priskrbiti jedino u scenariju poput otkrivanja izvora nafte u sjevernom Jadranu. To je masa investicijskog novca kojeg u Hrvatskoj nema niti će ga biti s ovakvom razinom zaduženosti. To je prilika za ulaganja u Hrvatsku kakvih nije bilo od 60-ih i 70-ih godina, odnosno od rastućeg razdoblja Jugoslavije." Drugim riječima, bez članstva u Uniji gotovo nikakvih većih ulaganja u bliskoj budućnosti u Hrvatskoj ne bi bilo, pa time ni rasta BDPa, a ni boljeg životnog standarda građana. Razlog tome je ionako visoka cijena kapitala, kao i visina državnog duga, što onemogućuje investiranje kroz državni proračun. Ni u privatnom sektoru ne bi bila bolja situacija.

Nacional.hr