TL PreporuciBanner 670x90 Animated 15.02

Još i bolje nego lani

  • Objavljeno u Kolumne
Istaknuto Business Magazine Business Magazine

Petnaest komercijalnih banaka koje posluju u FBiH u prvom kvartalu ove godine ostvarilo je ukupnu dobit od 83,6 miliona KM, a u istom periodu lani bilo je 78,8 miliona KM

ELDAR DIZDAREVIĆ

OSLOBODJENJE.BA

Komercijalne banke u Federaciji BiH i u prva tri mjeseca ove godine ostvarile su odlične poslovne rezultate. Finansijski rezultati banaka u prvom kvartalu 2018. čak su bolji od rezultata ostvarenih u istom periodu 2017, koja je, podsjetimo, bila rekordna godina za banke od kraja rata pa do danas. Tako je 15 komercijalnih banaka koje posluju u FBiH u prvom kvartalu ove godine ostvarilo ukupnu dobit u iznosu od 83,6 miliona KM, nasuprot 78,8 miliona KM u istom periodu lani!

S obzirom na to da je riječ o kratkom periodu od samo tri mjeseca, odnosi među bankama u smislu promjena u aktivi i pasivi u odnosu na kraj 2017. nisu se ni mogli značajnije promijeniti. Tako je najveća banka u FBiH, ali i u cijeloj BiH, i dalje UniCredit banka Mostar, sa aktivom vrijednom 5,3 milijarde KM. S tim iznosom aktive ova banka ima tržišni udjel od 26,4 posto, što je, dakle, više od četvrtine ukupnog tržišnog kolača.

Naravno, shodno tome, i iznosi ukupnih kredita i depozita su impozantni, kao, uostalom, i finansijski rezultat. Tako su ukupni krediti UniCredit banke Mostar na kraju prvog kvartala ove godine iznosili 3,4 milijarde KM (25,6 posto ukupnih kredita bankarskog sektora), depoziti 4,3 milijarde KM (27,1 posto ukupnih depozita), a finansijski rezultat 27,6 miliona KM, pokazuju podaci iz izvještaja Agencije za bankarstvo FBiH.

Na drugom mjestu je Raiffeisen banka Sarajevo sa aktivom vrijednom 4,1 milijardu KM (20,5 posto), kreditima 2,4 milijarde KM (18,4 posto) i depozitima 3,3 milijarde KM (21,1 posto). Finansijski rezultat ove banke iznosio je na kraju prvog tromjesečja 25,6 miliona KM. Na trećem mjestu je Intesa Sanpaolo banka Sarajevo sa aktivom vrijednom 1,8 milijardi KM (9,2 posto), kreditima 1,3 milijarde KM (10,3 posto) i istim iznosom depozita (8,6 posto), pri čemu je dobit banke iznosila 9,3 miliona KM.

Četvrto mjesto pripada Sberbank BH Sarajevo, čija je aktiva iznosila 1,4 milijarde KM (6,9 posto), krediti 988 miliona KM (7,4 posto), depoziti 1,1 milijardu KM (7,3 posto), a dobit u prvom kvartalu tekuće godine 3,2 miliona KM. Na peto mjesto zasjela je Sparkasse banka Sarajevo, sa aktivom vrijednom 1,3 milijarde KM (6,5 posto), kreditima 979 miliona KM (7,3 posto), depozitima milijardu KM (6,6 posto) te tromjesečnom dobiti od 4,2 miliona KM.

I da ne nabrajamo dalje. Od preostalih deset banaka vrijedi izdvojiti NLB banku Sarajevo (aktiva milijardu KM, dobit 5,1 milion KM), Addiko banku Sarajevo (aktiva 868 miliona KM, dobit 4,4 miliona KM), BBI banku Sarajevo (aktiva 897 miliona KM, dobit 1,8 miliona KM), Union banku Sarajevo (aktiva 721 milion KM, dobit 364 hiljade KM), dok sve ostale banke, izuzev ZiraatBank BH Sarajevo, imaju aktivu manju od pola milijarde. Pri tome ZiraatBank BH Sarajevo ima aktivu vrijednu 957 miliona KM, ali je u prvom kvartalu ove godine iskazala minus od 165 hiljada KM, dakle, gubitak.

Najmanja banka u FBiH je i dalje omalena KIB banka Velika Kladuša, čija je aktiva 103 miliona KM (0,5 posto), što ovoj banci ipak nije zasmetalo da u prva tri mjeseca ove godine zaradi 432 hiljade KM. Dakle, ukupnog gledano, banke su na nivou sektora većeg bh. entiteta u prva tri mjeseca ove godine zaradile 83,6 miliona KM, pri čemu je ukupna aktiva iznosila 20,3 milijarde KM, krediti 13,4 milijarde KM, a depoziti 16 milijardi KM.

Što se tiče ostalih podataka o poslovanju bankarskog sektora u FBiH, vrijedi izdvojiti slijedeće. Od 15 banaka, 14 je u privatnom vlasništvu, a samo jedna (Union banka) u državnom. Od tih 14 privatnih banaka, četiri su u vlasništvu domaćih ljudi, a deset u većinskom stranom vlasništvu. Pri tome slijede dioničari iz Austrije (48,3 posto dioničkog kapitala), Hrvatske (15,8 posto) i Turske (13,4 posto), dok dioničari iz ostalih zemalja imaju pojedinačno učešće u ukupnom dioničkom kapitalu manje od 7 posto.

Na nivou bankarskog sektora na dan 31. 3. 2018. godine u bankama je bilo zaposleno ukupno 6.666 osoba, od čega većina (97,3 posto) svoj hljeb zarađuje u privatnim bankama. Čak 60 posto od tog broja uposlenih posjeduje diplomu koja se kvalificira kao visoka stručna sprema.

U prva tri mjeseca ove godine ukupna aktiva u odnosu na zadnji dan prošle povećala se za 157 miliona KM ili za 0,8 posto, depoziti za 243 miliona KM ili za 2 posto, dok su krediti porasli za 260 miliona KM ili 2 posto. Veoma interesantna je i struktura depozita. Većinu depozita u ovdašnjim bankama drže građani - čak 53,7 - posto dok depoziti privatnih preduzeća imaju udjel u ukupnim depozitima od 15,5 posto. Novac vladinih institucija u komercijalnim bankama čini 10,2 posto ukupnih depozita, javnih preduzeća 9 posto, a bankarskih institucija 4,7 posto. Ovo posljednje ukazuje na dvije važne stvari. Prvo, banke su se okrenule domaćim izvorima finansiranja, a drugo banke imaju popriličan iznos novca koji se može okarakterisati kao višak likvidnosti. Znači, prostora za rast itekako i dalje ima, jer na nivou depozita bankarskih institucija govorimo o iznosu od 766 miliona KM na dan 31. 3. 2018. godine.

Kamatne stope? Sada smo, dakle, došli do onoga što sve klijente banaka u principu najviše interesira. Sudeći prema statističkim pokazateljima prosječnih nominalnih i efektivnih kamatnih stopa, one su u prva tri mjeseca ove godine pokazale blagi rast u odnosu na kraj 2017. Tako je, naprimjer, efektivna kamatna stopa (EKS - kamatna stopa koja odražava sve troškove kredita, uključujući naknade, osiguranja, depozit i sve druge direktno povezane troškove kredita) na kratkoročne kredite na dan 31. 3. 2018. iznosila 3,14 posto, nasuprot 3,16 posto na kraju prošle godine.

Međutim, u ovom slučaju je riječ o prosječnoj ponderisanoj efektivnoj kamatnoj stopi, koja je statistički smanjena zato što su kamate privredi pale sa 3,06 na 3,03 posto, pri čemu su kamate stanovništvu u istom periodu porasle sa 14,38 na 15,86 posto. Eto statističke čarolije uhvaćene na djelu! Nasuprot tome, prosječno ponderisani EKS na dugoročne kredite porastao je sa 5,06 na 6,26 posto, pri čemu je EKS na kredite privredi porastao sa 3,67 na 4,58 posto, dok je stanovništvu pao sa 7,51 na 7,36 posto. Naravno, prosječne ponderisane kamatne stope na depozite slijede dugogodišnji trend pada.

I na kraju zaključimo. Banke su nakon prošle rekordne godine i ove nastavile sa dobrim poslovnim rezultatima. I to je u osnovi dobro. No, s obzirom na to da se na ovim prostorima davno utemeljio stav “sve ću ti oprostiti osim uspjeha”, nije naodmet pomenuti da u tome što banke ostvaruju rekordne zarade nema zapravo ništa loše, sve dok su krediti pri tome pristupačni svima po niskim kamatnim stopama. A početkom ove godine banke su počele nuditi i dugoročne stambene kredite po kamatnoj stopi od samo tri posto, iako su, istini za volju, prosječne kamate, statistički gledano, počele da rastu, što također treba imati na umu kada se oblikuje neki lični stav o bankarskom sektoru u cjelini.

Marketing

 

  cinestarskola liderstvafotbhmbhmagazin