telinea-banner-new
četvrtak Juli 24, 2014

POLOŽAJ HRVATSKOG JEZIKA U BiH Hrvatima su sustavno nijekane jezične posebnosti

O položaju hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini mnogo se govori, a sada je to bila i tema doktorskog rada, koji je pokazao takve rezultate koji otvaraju niz specifičnih problema koje ni sociolingvisti neće moći zaobići, ocijenili su mentori ovaj rad. Riječ je o doktorskom radu koji je napisala mr. sc. Marija Musa, a jučer ga je obranila na Sveučilištu u Zadru.

 

 

 


Obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom “Položaj hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji od 1945. do 2005.” na Sveučilištu u Zadru, pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Mile Mamić, prof. dr. sc. Ljiljana Stančić i prof. dr. sc. Josip Lisac, jučer je Marija Musa postala doktorica jezikoslovlja.


Dr. sc. Marija Musa rođena je u Zadru, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju te na Filozofskom fakultetu diplomirala hrvatski jezik i pedagogiju. Radila je u Gimnaziji Čitluk u Čitluku (BiH) kao profesor hrvatskog jezika i književnosti te na Pedagoškom, odnosno Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u posljednjih 12 godina najprije kao lektorica (na kolegijima Hrvatski standardni jezik - Jezične vježbe i Osnove kulture izražavanja hrvatskoga jezika), a u posljednjih sedam godina i na Sveučilištu u Zadru u svojstvu višeg predavača (na kolegijima Hrvatski jezik I, Hrvatski jezik II, Norme hrvatskoga standardnog jezika, Ovladavanje hrvatskim standardnim jezikom).

Bogata profesionalna karijera

Osim nastavnog rada, Musa je postala voditeljica izvanrednog studija na Odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru. Autorica je više znanstvenih radova, lektorica kao i suautorica brojnih udžbenika i priručnika te drugih vrsta školske literature s područja hrvatskog jezika i književnosti, a sudjelovala je i na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima.
Doktorski rad pod naslovom “Položaj hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini u javnoj komunikaciji od 1945. do 2005.” godine ima 349 stranica i strukturiran je u osam poglavlja. U sažetku se, između ostalog, navodi kako se u radu polazi od odredbe da je jezik društveni fenomen i da pored određenih jezikoslovnih mjerila u njegovu postojanju važnu ulogu imaju ne samo jezični nego i izvanjezični, sociolingvistički i sociopolitički kao i drugi čimbenici.
“Jezik je tako važno obilježje naroda, njegove kulture, snaga njegova integriteta, njegovo priopćajno sredstvo bitno za tradiciju, sadašnjost i budućnost, za život i opstanak naroda u posebnosti njegova identiteta naspram drugih naroda. Tijekom cijele svoje povijesti, pa tako i u 20. stoljeću, Hrvati - govornici hrvatskoga jezika, živjeli su u nekoliko država, u nekoliko političkih tvorevina što je na određen način utjecalo i na stabilnost granica jezičnoga područja. Dakako, te su granice jezičnog područja  stabilnije od administrativnih, a uz to one se svaki put i ne podudaraju. Nepovoljne društvene,  političke i sociolingvističke prilike dovele su do toga da su Hrvatima u Bosni i Hercegovini sustavno zakidana prava i nijekane jezične posebnosti, unatoč njihovu ustavnom pa i zakonskom položaju po kojem su ravnopravni spram drugih naroda u toj državnoj zajednici”, navodi se u sažetku.
Nakon neizbježna osvrta na hrvatsku jezičnu povijest te odnose tradicije i suvremenosti, posebice na nominaciju jezika i status hrvatskoga jezika u 19. st. i I. polovici 20. stoljeća, dolazi se do sociolingvističke analize teme “Položaj hrvatskoga jezika u BiH u javnoj komunikaciji od 1945. do 2005. godine” obrađene po zadanoj periodizaciji.

Područje komunikacije

Budući da se standardni jezik ostvaruje kroz svoje funkcionalne stilove, pozornost je usmjerena na najzastupljenije u sferi komunikacije, a to su administrativni i novinsko-publicistički. Za istraživanje položaja hrvatskoga jezika na planu administrativnog stila korišteni su službeni listovi: Službeni list  F/N/SR BiH, Službeni glasnik općine Mostar, Narodni list Hrvatske zajednice/republike Herceg Bosne, Gradski službeni glasnik grada Mostara, a za novinarsko-publicistički stil novine: Oslobođenje, Sloboda i Dnevni list, vjerske publikacije (godišnjaci) Dobri pastir i Kršni zavičaj, a s područja elektroničkih medija dnevnici javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini: RTS-a, FTV-a i TVBH1.
Istraživački rad teče u stalnom učvršćivanju spoznaje kako je jezična politika sociolingvistička kategorija koja je sastavni dio opće politike jednoga društva i provodi se kroz djelovanje političkih institucija koje su svojom kontrolom živo prisutne u svim kanalima javne komunikacije modificirajući ih sukladno svojim ciljevima i usmjeravajući društvenu svijest o jeziku najčešće prema interesima one društvene skupine koja je najmoćnija i koja je na vlasti.
Unatoč svim poteškoćama, snagom različitih lingvističkih i izvanlingvističkih sredstava, održan je kontinuitet hrvatskog jezika, svijest o njegovoj povijesnosti i njegova komunikacijska uporaba kao jamstvo njegova postojanja, odnosno stvarnog i pravnog položaja u Bosni i Hercegovini.

Jezikoslovna važnost ovog rada

O jezikoslovnoj važnost ovoga rada, o njegovoj znanstvenoj razini i prinosu, metodološkoj usustavljenosti, istraživačkoj dosljednosti i stilu svakako su najmjerodavnije ocjene ispitnog povjerenstva:
U ocjeni prof. dr. sc. Ljiljane Stančić, mentorice, stoji kako su ozbiljno zamišljena i provedena istraživanja s jasno postavljenim ciljem: opisati položaj jednog standardnog jezika u specifičnoj sociokulturnoj sredini a u turbulentnim povijesnim i ideološko-političkim kontekstima, rezultirala konzistentnim, cjelovitim metodološko korektnim, znanstveno originalnim doktorskim radom.
“Doktorandica je, da bi rasvijetlila bitne okolnosti koje su utjecale na status hrvatskog (standardnog) jezika u BiH u doista dugom razdoblju – uložila golem trud pri prikupljanju podataka iz područja obuhvaćenih istraživanjem sve u kritičkoj raščlambi brojnih službenih dokumenata i autorskih tekstova. A ta je sociolingvistička raščlamba ne samo izvrsno dokumentirana, nego je i obuhvatna i uglavnom solidno (po kroatističkoj šabloni) argumentirana. Kako sociolingvistička analiza podrazumijeva i opis jezične uporabe, doktorandica je golem trud uložila pri prikupljanju jezične građe i (akribičnoj) sistematizaciji (po relevantnim jezičnim razinama) mnoštva jezičnih podataka iz brojnih tekstova a u poglavlju posvećenom recentnom razdoblju čak i iz govorenih medija. No i u toj opsežnoj analizi jezičnih podataka nije izostavila nijedan važan aspekt (pa ni funkcionalistički) i u svim je njezinim segmentima pokazala dojmljivo jezikoslovno znanje i sposobnost vrednovanja i zaključivanja”, kaže Stančić. Ona naglašava da je rad pisan uzornim jezikom i da je stilski oblikovan tako da se čita kao zanimljivo beletrističko štivo.
Ovo je izvorni znanstveni rad (detaljna izvrsno dokumentirana i solidno argumentirana analiza jezične situacije u jednoj, danas, disfunkcionalnoj državi u kojoj je integrativne čimbenike teško identificirati) i velik je prinos i poticaj sociolingvistici i lingvistici uopće.
“Naime, provedena analiza nije rezultirala samo potpunim ispunjenjem postavljenog cilja, nego je implicitno otvorila niz specifičnih problema koje sociolingvisti neće moći zaobići”, naglašava Stančić. Strpljivo ustrajno i nesebično prateći i potičući rad svog muža i sina na znanstveno – nastavnom putu, Marija Musa samozatajno i samoprijegorno, kakva je i inače u životu, postiže i treći doktorand u obitelji.

Važan prinos

Prof. dr. sc. Mile Mamić u ocjeni ističe tri važna segmenta doktorske disertacije Marije Musa.
Znanstveni prinos rada:
1. Doktorandica je temeljito, s raznih gledišta, proučila položaj hrvatskoga jezika u BiH u nekoliko burnih desetljeća (1945. – 2005.).
2. Izvrsno se je služila dostupnom raznovrsnom literaturom i pokazala svoju kritičnost, znanstvenu objektivnost, zrelost i suverenost u problematici kojom se bavi.
3. Dala je važan prinos novijoj (suvremenoj) hrvatskoj jezičnoj povijesti u Bosni i Hercegovini, povezujući to uvijek sa stanjem u matičnoj zemlji – Hrvatskoj“, što potvrđuje i treći član povjerenstva prof. dr. sc. Josip Lisac u zaključku ocjene:
Disertacija je napisana sređeno, pouzdano i dobrim hrvatskim jezikom donoseći vrijedan znanstveni prinos.  

Piše: A. Copf

gastarb-banner
doniraj
 basi-tel-banner

Facebook preporuke


wienna-digital
Trenutno aktivnih Gostiju: 299 

BHM marketing

BHMAGAZIN.COM Portal donosi vam mix vijesti iz svih kategorija javnog, društvenog, sportskog, političkog i kulturnog miljea.  Iskoristite potencijal od preko 75.000 posjeta mjesečno i zauzmite mjesto generalnog ili sponzora kategorijeCjenovnik oglašavanja na stranicama Bhmagazina.

Arhiva

« Juli 2014 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31