BH Magazin

Nepotrebno je naglašavati kolika je važnost majčina mlijeka u stjecanju imuniteta u prvim mjesecima života, kao i zdrave, raznovrsne i uravnotežene prehrane u kasnijoj dobi. Takva prehrana podrazumijeva mnogo voća i povrća, cjelovitih žitarica i organski uzgojenog mesa, a smanjen unos slatkiša, gaziranih sokova i hrane bogate aditivima.

Uz pravilnu prehranu dijete može koristiti i neki kvalitetni vitaminsko- mineralni pripravak kako biste bili sigurni da u organizam unosi dovoljne količine vitamina A, C i B kompleksa te cinka, selena i željeza.

Od prirodnih preparata bilo bi neoprostivo na prvom mjestu ne spomenuti ehinaceju. Ona je imunostimulans broj jedan kada se radi o prehladi ili nekoj drugoj akutnoj respiratornoj infekciji.

Ehinaceja najbolje rezultate daje korištenjem već kod prvih simptoma bolesti, s tim da u pedijatrijskoj praksi treba izbjegavati njene preparate koji sadržavaju alkohol.

Klinička su ispitivanja nedvojbeno dokazala da ehinaceja djeluje stimulirajuće na imunosni sustav, ublažava bol te ima antimikrobno i protuupalno djelovanje.

Ekstrakt isključivo svježe ehinaceje može se koristiti i preventivno kada je posrijedi oslabljeni imunitet, ali nikad duže od šest do osam tjedana. Najdjelotvorniji preparati ehinaceje su oni pripremljeni od nadzemnih dijelova ili korijena svježe biljke, i to vrste Echinacea purpurea.

Ehinaceju bi svakako trebalo izbjegavati kod svih autoimunih bolesti, kao i kod korištenja imunosupresiva, a tek u rijetkim slučajevima zabilježene su alergijske reakcije. Mogu je koristiti i djeca, ali u pedijatrijskoj se praksi izbjegavaju alkoholni preparati, a doza se prilagođava djetetovoj dobi i težini.

Matična mliječ, hrana matice u pčelinjoj košnici, savršen je proizvod prirode, hrana i lijek u onom najužem smislu riječi; zanimljivo je da je matica oko 40 posto duža i 60 posto teža od obične pčelice, a životni joj je vijek 40 do 50 puta duži od onog pčele radilice.

Matična mliječ potiče regeneraciju svih stanica u tijelu, uravnotežuje žlijezde s unutarnjim lučenjem, pospješuje izlučivanje žuči, regulira probavu, djeluje hepatoprotektivno i imunostimulativno. Odlična je za primjenu kod djece koja uz oslabljeni imunitet imaju i slab apetit. Preporuka je koristiti matičnu mliječ do tri mjeseca bez prestanka, i tada učiniti pauzu.

Kvalitetna liofilizirana matična mliječ sve je prisutnija na našem tržištu i moguće ju je pronaći u oblicima koji su djeci prihvatljivi (sok).

Od najmlađe dobi u prehranu je, uz majčino mlijeko, korisno uvrstiti i probiotike, prirodne antibiotike, organizmu prijateljske bakterije laktobacile. Jedna od najpotentnijih probiotičkih bakterija je Lactobacillus acidophilus.

Probiotici jačaju imunitet, koriste se kod učestalih infekcija, obnavljaju crijevnu floru, djeluju protektivno i protuupalno na urogenitalni trakt i ublažavaju probavne probleme.

Dojenčad niske porođajne težine, ona rođena carskim rezom, dojenčad na prehrani adaptiranim mlijekom i djeca koja su na čestim i dugotrajnim antibiotskim terapijama imat će koristi od jačanje imuniteta korištenjem probiotika.

Riblje ulje sa standardiziranim omjerima omega-3-kiselina (EPA i DHA), bogata vitaminima A i D, odličan su izbor za jačanje dječjeg imuniteta kod djece sklone učestalim infekcijama. Prilikom kupnje ribljeg ulja treba pripaziti da se radi o kvalitetnom i provjerenom proizvođaču koji jamči da u ribljem ulju nema teških metala i toksina.

Kolostrum ili 'prvo mlijeko' prirodni je dodatak prehrani bogat proteinima, aminokiselinama, mineralima, vitaminima i antitijelima za borbu protiv različitih bolesti. Na tržište dolazi kravlji kolostrum u obliku praha koji se razmuti u malo čaja ili vode i dijete ga može uzimati već od prvih dana života.

Postoji li imunitet u „glavi“?

Da li nam naše vlastite predrasude i percepcije ljudi pomažu u obrani našeg tijela od infektivnih bolesti?

Jedno vrlo zanimljivo istraživanje ukazuje na to da naš mozak ima neku vrstu „bihevioralnog imunološkog sustava" koji štiti od bolesti čak i prije nego što uzročnici koji izazivaju bolesti dođu do naših tijela.

Mark Schaller s British Columbia University-a, inače ko-autor istraživanja s Justinom H. Parkom s University of Bristol-a, sugerira kako niz psiholoških faktora čini dobru kombinaciju za otkrivanje i izbjegavanje potencijalno zaraznih tvari u našem neposrednom okruženju. Ova kombinacija nam daje „sirovu" prvu liniju obrane protiv infekcija te tako smanjuje opterećenje „pravog" imunološkog sustava.

To naravno utječe na naše interakcije s drugim ljudima. Jedno istraživanje proučeno od strane Schallera i Parka, otkrilo je da kada se ljudi osjećaju ugroženima zbog neke infekcije, odjedanput postaju manje ekstrovertni. Drugo pak istraživanje koje se bavilo razlikama ličnosti na svjetskoj razini, pokazalo je kako su ljudi općenito manje ekstrovertni u zemljama u kojima su zarazne bolesti kroz povijest bile jako rasprostranjene. Mnoga druga istraživanja sugeriraju kako prijetnja od bolesti može doprinijeti predrasudama protiv ljudi koji izgledaju ili djeluju na načine koji su neuobičajeni.

Međutim, autori brzo ukazuju na to kako su većina od tih predrasuda pogrešne i „skupe". Blijeda koža, na primjer, može se percipirati kao zarazna, kad ona to i nije.

„Ovaj sustav je osmišljen kako bi identificirao stvari koje bi mogle biti zarazne, ali se oslanja na nesavršene tragove," objašnjava Mark Schaller, a prenosi Medical News Today.

„Jedna od posljedica je da možemo često izbjegavati stvari i ljude koji nam uopće ne predstavljaju nikakav rizik."

Autor također sugerira kako bi istraživanje o „bihevioralnom imunološkom sustavu" moglo pomoći znanstvenicima da otkriju skrivene uzroke mnogih predrasuda, pa sukladno tome mogu biti bolje pripremljeni oko same intervencije i suzbijanja predrasuda.

Istraživanje o „bihevioralnom imunološkom sustavu" može imati i zdravstvene beneficije. Najnovije istraživanje pokazuje da kad ljudi vide potencijalno zarazne stvari u svojoj okolini, tijelo kao da potiče „pravi" imunološki sustav da snažnije odgovori na stvarnu infekciju.