BH Magazin

Zračni hibridi, ili pneumatski hibridi kako se također nazivaju, još nisu u proizvodnji. Ipak, električni automobili i električni hibridni automobili već iskorištavaju silu kočenja za pogon generatora koji puni baterije.

 

Međutim, kako navodi Per Tunestål, istraživač na sveučilištu Lund u Švedskoj, zračni hibridi će biti mnogo jeftiniji za proizvodnju pa korak prema komercijalizaciji koncepta ne mora biti velik. “Tehnologija je u potpunosti realna. Nedavno me zvao proizvođač vozila u Indiji koji je htio početi izradu zračnih hibrida”, kaže Tunestål. Tehnologija je posebno atraktivna za sporiju gradsku vožnju, na primjer za autobuse u gradskom prometu. “Moje simulacije pokazuju da autobusi u gradovima mogu smanjiti svoju potrošnju goriva za 60%”, kaže Saša Trajković, doktorski student na Sveučilištu Lund, koji je nedavno obranio tezu o toj temi.

Saša Trajković je također izračunao da se 48% sile kočenja, koja se komprimira i sprema u mali spremnik zraka koji je spojen na motor, može kasnije ponovno koristiti. To znači da se stupanj ponovnog korištenja zraka podudara s onim u današnjih električnih hibrida. Motor ne zahtijeva nikakve skupe materijale i stoga je jeftin za proizvodnju. Štoviše, zauzima puno manje prostora nego električni hibridni motor. Ova tehnologija radi s benzinom, prirodnim plinom i dizelom. Na ovom istraživanju znanstvenici s Lunda su surađivali sa švedskom tvrtkom Cargine, koja isporučuje sustave za kontrolu ventila. Ideju o zračnim hibridima u početku je razvijao Ford 1990.-ih godina, ali je američki proizvođač automobila brzo spremio planove u ladicu jer tada nije postojala potrebna tehnologija da se projekt pokrene naprijed.

Danas se istraživanja o zračnim hibridima vrše na ETH u Švicarskoj, Orleansu u Francuskoj i Sveučilištu Lund u Švedskoj. I američka tvrtka Scuderi namjerava ulagati u motore s tehnologijom zračnih hibrida. Međutim, njihovi jedini rezultati do sada dolaze iz simulacija, a ne iz eksperimenata. “Ovo je prvi put da je netko učinio eksperimente s pravim motorom. Dosadašnja su istraživana bila samo teoretska. Osim toga, koristili smo se podacima koje smo dobili iz vjerodostojnih rezultata ciklusa vožnje, na primjer, podaci iz obrazaca vožnje autobusa u New Yorku”, kaže Saša Trajković. Istraživači u Lundu se nadaju da će sljedeći korak biti da rezultate svog istraživanja iz jednog cilindra nadopune podacima za rad kompletnog višecilindarskog motora. Na taj bi se način sa svojim konceptom mogli približiti korak bliže pravim vozilima.

Izvor: Lund University