
Upotreba ljekovitog bilja i njihovih pripravaka najstariji je oblik medicine. Danas u većem dijelu svijeta, liječenje ljekovitim biljem koristi se kao najvažniji način liječenja. Mnogi suvremeni lijekovi neposredno ili u djelomično promijenjenom obliku potječu od ljekovitih biljaka. U cijelom svijetu koristi se oko 20 000 ljekovitih biljaka, a od toga 1100 dobro je istraženo.

Mnogo je bolesti i faktora koji mogu dovesti do problema s očima. Na neke, poput onih nasljednih, se ne može utjecati, no druge možemo prevenirati pravilnom prehranom. Saznajte sve o očnim bolestima i najugroženijim skupinama .
Svaki čovjek najkasnije bi, najkasnije od svoje 65. trebao svake dvije godine kontrolirati vid, tvrde liječnici. Postoje četiri najčešće bolesti koje kod starijih osoba mogu dovesti do gubitka vida, a to su očna mrena ili katarkta, makularna degeneracija, glaukom i dijabetička retinopatija.
U prosjeku, jedna od pet osoba starijih od 74 godine ima katarktu jer za njezin nastanak rizik predstavlja starenje samo po sebi, pušenje, alkohol, smanjeno uzimanje vitamina, izloženost UV zrakama... Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, ali u principu do gubitka vida dolazi postepeno u jednom ili oba oka.
Osobe s katarktom osjetljive su na blještavilo. Liječi se operacijom, a 90 posto operiranih pacijenata ima poboljšan vid i za 40 posto.
Makularna degeneracija vodeći je uzrok totalnog gubitka centralnog vida kod starijih osoba. Centralni vid je, za razliku od perifernog, potreban za čitanje, gledanje televizije, prepoznavanje lica, vožnju auta...Centralni vid se obavlja putem žute pjege ili makule koja je malo centralno područje mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg gledamo. U samom centru makule nalazi se manje udubljenje, foveola, gdje su gornji slojevi mrežnice razmaknuti i gdje nema krvnih žila. U tom dijelu najveća je zastupljenost čunjića i to je mjesto najjasnijeg vida.
Makula je izrazito metabolički aktivna i zahtjeva bogatu opskrbu krvlju što je omogućeno kroz krvne žile mrežnice i žilnice. Posebno je važna uloga pigmentnog sloja mrežnice koji vrši izmjenu tvari između mrežnice i žilnice. Rizični faktori za makularnu degeneraciju su genetika, svijetla koža, pušenje... Očituje se iznenadnim gubitkom centralnog vida. Nažalost, nema specifične terapije za makularnu degeneraciju , ali se koristi visoka doza beta karotena, vitamina E i C i cinka.
Glaukom predstavlja skup bolesti oka kod kojih dolazi do oštećenja očnog živca i može, ukoliko se ne liječi, rezultirati potpunim gubitkom vida. Kod normalnog, zdravog oka, stanice cilijarnog tijela neprestano izlučuju tekućinu koja vlaži očnu leću, šarenicu i rožnicu , a ima i metaboličku ulogu. Ona se zove očna vodica i otječe iz oka kroz komorični kut.
To je složena mreža tkiva na spoju šarenice i rožnice. Smatra se kako u mnogim slučajevima oštećenje očnog živca nastaje zbog povećanog tlaka u oku, koji je rezultat nakupljanja spomenute tekućine u oku i nemogućnosti normalne drenaže oka. Međutim, oštećenje živca ponekad se javlja i kod osoba koje nemaju povećan očni tlak, pa liječnici vjeruju kako je glaukom bolje definirati kao neurodegenerativnu bolest, a ne samo kao bolest visokog očnog tlaka. Simptomi glaukoma su bol u oku, glavobolja, mučnina i povraćanje.
Dijabetičari su u velikoj opasnosti od gubitka vida. Medicinski termin za ovu vrstu bolesti je dijabetička retinopatija. Česta je kod ljudi koji imaju dijabetes veoma dugo i koji nije dobro kontroliran. Ostali faktori koji mogu povećati rizik od pojave ove bolesti su slaba funkcija bubrega, visok kolesterol i povećan krvni tlak.
svi dijabetičari vid trebaju kontrolirati jednom godišnje, a oni sa raznim znakovima retinopatije i češće.
Želite li sačuvati dobar vid morate obratiti pažnju i na prehranu. Očima ne smije nedostajati vitamina važnih za njihovo funkcioniranje. U prehrani povećajte unos antioksidansa, vitamina A, C i E. Namirnice u kojima ih možete pronaći su mrkva, špinat, riba, agrumi, jaja, kikiriki i smeđa riža.
Smatra se da zdravlju očiju od svih namirnica najviše pridonose borovnice. Nije važno suhe ili svježe, njima ćete sigurno pomoći očuvanju zdravog, ali i poboljšanju vida.
Ukoliko nemate priliku kupiti borovnice zamjeniti ih može sok. Potrudite se pronaći onaj bez konzervansa i prirodni. Koristiti će vam sok od naranče, borovnice u koji ste dodali 1 žlicu ribljeg ulja. Umjesto gaziranih pijte sokove od naranče, mrkve ili grejpa.
Izvor: nacional, autor: Andrea Belin
Češnjak (bijeli luk)

Češnjak je jedna od najzdravijih namirnica na svijetu. Iako je široko poznat po svom nedruštvenom mirisu, stoljećima se smatra hranom koja liječi.
Većina ljudi zna kako češnjak sprječava rak, snižava kolesterol, liječi prehladu, ali on također može pomoći sniziti visoke razine krvnog tlaka.
Australski su znanstvenici uspoređivali rezultate 11 međunarodnih studija, u kojima se pacijentima svakodnevno davao češnjak u prahu kroz razdoblje od tri do pet mjeseci.
Otkrili su značajan pad krvnog tlaka kod ispitanika, a najveći je pad primijećen kod onih koji su pri početku istraživanja imali opasno visok krvni tlak.
Kako bi se sačuvala sva prirodna svojstva, češnjak se ne bi smio prerađivati, tj. kuhati. Najučinkovitije rezultate ćete dobiti ako iscijedite svježi sok. Ako imate problema sa trzanjem živaca, grčevima i raznim napadajima, smrvite jedan režanj češnjaka u šalici toplog mlijeka.
Ukoliko imate problema s povišenim tlakom, svako jutro jedite jedan režanj češnjaka. Djeluje slično kao aspirin, tj. prorjeđuje krv. S obzirom da može imati kontraindikacije s drugim lijekovima i dodacima prehrani, preporuča se pauza u njegovoj konzumaciji nekoliko tjedana prije i poslije bilo kakve operacije.
Konzumacija češnjaka nije novi trend u zdravom življenju. Egipćani su pokazali svoju vjeru u ovu biljku time što su radnike koji su gradili piramide hranili češnjakom. Hipokrat ga je preporučivao kad laksativ, diuretik i lijek za rak maternice, a Kinezi ga od davnina koriste kao lijek za visoki tlak. Ako vas ove činjenice nisu iznenadile, sigurno sljedeća hoće: za vrijeme elizabetanske Engleske, smatran je afrodizijakom!
Limun kao lijek

Limun (lat. Citrus x limon) poznat je kao lijek protiv bolesti krvožilnog sustava, migrene i starenja. Biljka limuna služi i za uklanjanje sunčanih i crvenih pjega, poboljšava ten, obnavlja kožu i kosu, pomaže protiv stresa, a stotinu grama limuna sadrži samo 26 kalorija.
Plod limuna sadrži 30 posto soka, u kome ima šest do osam posto limunove kiseline, kao i vitamina A, B i C. Svi sastojci limuna, ali prvenstveno vitamin C, jačaju kosti i vezivno tkivo, štite od infekcija, smanjuju sklonost pucanju kapilara te su važni u zaštiti zubnog mesa.
Limun je dobro uzimati i uz špinat, jer pojačava asimilaciju željeza iz njega. To se voće također koristi i kao čistač krvi, diuretik, sredstvo za smirenje živaca, pomiješan s medom pomaže protiv angine, a razblaženi limun koristi se protiv lišajeva i bradavica.
Još puno prije moderne faramakologije limun se koristio kao lijek. Prije svega, smatralo ga se učinkovitim sredstvom protiv krvarenja otvorenih i čišćenje zagnojenih rana. Limun je nezamjenjiv kod liječenja skorbuta što su znali još antički pomorci koji su na svako daleko putovanje uzimali sa sobom velike zalihe limuna.
Na Siciliji, koja je imala velike probleme s opskrbom pitkom vodom, oduvijek se u sve zalihe pitke vode stavljalo svježe polovice limuna. Ljudi su iz iskustva znali da limun dezinficira vodu, a moderna znanost je to potvrdila. Možda iz tog prastarog običaja proizlazi današnja navika da poslužujemo vodu s režnjem limuna.
100 g limuna pokriva 71% dnevne potrebe vitamina C za odraslu osobu i 7% dnevne potrebe kalija, 1% kalcija i 9% magnezija.